Aileu, 15 Abril 2026. Exelénsia Prezidente Autoridade Munisípiu Aileu “𝐉𝐨ã𝐨 𝐁𝐨𝐬𝐜𝐨 𝐝𝐨𝐬 𝐒𝐚𝐧𝐭𝐨𝐬”, kuarta ohin akompaña husi Sekretáriu Munisipál Asuntu Administrasaun no Finansas “𝐒𝐫. 𝐉𝐨𝐬𝐞 𝐕𝐢𝐜𝐞𝐧𝐭𝐞 𝐕𝐢𝐥𝐚𝐧𝐨𝐯𝐚”, hodi hala’o abertura ba enkontru previa “Pre-bid Meething” ne’ebé akumula empreza lokál sira husi Munisípiu Aileu iha salaun I AMA.
𝘐𝘮𝘱𝘰𝘳𝘵á𝘯𝘴𝘪𝘢 𝘩𝘶𝘴𝘪 𝘦𝘯𝘬𝘰𝘯𝘵𝘳𝘶 𝘯𝘦’𝘦 𝘮𝘢𝘬𝘢 𝘰𝘪𝘯𝘴á 𝘬𝘰𝘮𝘱𝘢ñ𝘪𝘢 𝘴𝘪𝘳𝘢 𝘣𝘦𝘭𝘦 𝘳𝘰𝘯𝘢 𝘰𝘳𝘪𝘦𝘯𝘵𝘢𝘴𝘢𝘶𝘯 𝘮𝘢𝘪𝘴 𝘥𝘦𝘵𝘢𝘭𝘭𝘶 𝘩𝘶𝘴𝘪 𝘈𝘶𝘵𝘰𝘳𝘪𝘥𝘢𝘥𝘦 𝘔𝘶𝘯𝘪𝘴í𝘱𝘪𝘶, 𝘢𝘵𝘶 𝘴𝘪𝘳𝘢 𝘣𝘦𝘭𝘦 𝘩𝘢𝘭𝘰 𝘱𝘳𝘦𝘱𝘢𝘳𝘢𝘴𝘢𝘶𝘯 𝘣𝘢 𝘷𝘪𝘻𝘪𝘵𝘢 𝘧𝘢𝘵𝘪𝘯 𝘱𝘳𝘰𝘫𝘦𝘵𝘶 𝘯𝘶𝘯𝘦’𝘦 𝘴𝘪𝘳𝘢 𝘣𝘦𝘭𝘦 𝘬𝘰ñ𝘦𝘴𝘦 𝘯𝘰 𝘢𝘷𝘢𝘭𝘪𝘢 𝘱𝘳𝘰𝘫𝘦𝘵𝘶 𝘴𝘪𝘳𝘢.
Iha sesaun abertura Exelénsia PAM hateten, tinan kotuk ita-nia projetu uitoan “projetu 6” deit, maibé tinan 2026 ne’e ita iha projetu hamutuk 25. Husi projetu ne’e iha kompañia 36 mak kompete ba projetu sira, ho situasaun hirak ne’e maka ita enkoraza empreza lokál sira atu fuan boot hodi simu rezultadu sira, tanba iha prosesu sira maka sei fó sai balu manán no balu tenki lakon dunik., maibé Autoridade sei halo jestaun hodi koresponde ba preukupasaun balu ne’ebé imi enfrenta durante prosesu hala’o.
Konsiente katak, prosesu sira haktuir ba baze legál liu husi DL. Nú. 22/2022 de 11 de Maio, Regime Jurídico do Aprovisionamento, dos Contratos Públicos e das Respetivas Infrações ne’ebé altera ba DL nú. 1/2025 de 8 de Janeiro, Código do Aprovisionamento e dos Contratos Públicos, ne’ebé sita iha artigu 4⁰. Enkuantu ho prosesu sira inísiu vizita terenu “site visit”, avaliasaun ba proposta to’o anúnsiu rezultadu tenderizasaun maka kompañia balu la satisfaz ho prosesu balu, Líder Máximu ne’e nafatin apela ba Dirijente kompañia sira atu halo reklamasaun ou hato’o karta ba Prezidente Autoridade Munisipíu Aileu hahú husi loron 05-11 fulan Maiu tinan 2026.
“Ita lakoi akontese hanesan tinan kotuk liubá, karik buat ruma laloos, laos media mak sai solusaun, bele mai halo konfirmasaun uluk ho tékniku, ekipa juri no Autoridade, no kaer dunik ba lei aprovizionamentu, tanba buat hotu ita bele halo, maibé tenki bazeia ba baze legál sira, atu nune’e ita evita konferensia pers iha Munisípiu Aileu”. PAM esklarese.
PAM subliña, agora dadaun ita prepara hela kondisaun ida ba implementa desentralizasaun administrativa no poder lokal, setór privadu sira importante tebes iha prosesu dezenvolvimentu, presija mak ita-nia unidade no servisu hamutuk, katak labele haree liubá lukru, maibé haree liubá kualidade no naran kompañia nian.
“Imi mesak labele, Autoridade mesak deit mós labele, maibé karik ita hamutuk maka ita sei bele”. PAM konklui.
Entertantu kompañia 36 mak liu ona iha konkursu públiku hodi partisipa iha enkontru prévia ba loron ohin nian, nune’e sira sei kumpri ba prosesu sira aprovizionamentu nian hodi kompete ba projetu 25 ne’ebé sei implementa iha Postu Administrativu 4 iha Munisípiu Aileu.
Lista Projetu PDIM Hamutuk 25 Ne’ebé Sei Implementa iha Tinan 2026 ne’e maka hanesan:
● 𝐋𝐢𝐬𝐭𝐚 𝐏𝐫𝐨𝐣𝐞𝐭𝐮 𝐏𝐃𝐈𝐌 𝐓𝐢𝐧𝐚𝐧 𝟐𝟎𝟐𝟔 𝐢𝐡𝐚 𝐏𝐨𝐬𝐭𝐮 𝐀𝐝𝐦𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐚𝐭𝐢𝐯𝐮 𝐑𝐞𝐦𝐞𝐱𝐢𝐨:
01. Konstrusaun Postu Saude Faturasa;
02. Kontrusaun Sentru Agríkola Postu iha Suku Karahili;
03. Konstrusaun Postu Saude Fadabloko;
04. Konstrusaun Postu Saude Bereliurai; no
05. Konstusaun Pre Eskolar Fadabloko.
● 𝐋𝐢𝐬𝐭𝐚 𝐏𝐫𝐨𝐣𝐞𝐭𝐮 𝐏𝐃𝐈𝐌 𝐓𝐢𝐧𝐚𝐧 𝟐𝟎𝟐𝟔 𝐢𝐡𝐚 𝐏𝐨𝐬𝐭𝐮 𝐀𝐝𝐦𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐚𝐭𝐢𝐯𝐮 𝐋𝐚𝐮𝐥𝐚𝐫𝐚:
01. Konstrusaun Sala de Aula 4 EBC Bocolelo inklui Moru Protesaun;
02. Konstrusaun Sala 4 Eskola EBF Tohumeta;
03. Konstrusaun Postu Saude iha Suku Fatisi;
04. Konstrusaun Aumenta Aula EBF Fatuk-hun 4; no
05. Konstrusaun Escola EBC Laulara (Cotolau).
● 𝐋𝐢𝐬𝐭𝐚 𝐏𝐫𝐨𝐣𝐞𝐭𝐮 𝐏𝐃𝐈𝐌 𝐓𝐢𝐧𝐚𝐧 𝟐𝟎𝟐𝟔 𝐢𝐡𝐚 𝐏𝐨𝐬𝐭𝐮 𝐀𝐝𝐦𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐚𝐭𝐢𝐯𝐮 𝐋𝐞𝐪𝐮𝐢𝐝𝐨𝐞:
01. Konstrusaun Eskola EBF Betulau;
02. Konstrusaun Postu Saude Biloko;
03. Konstrusaun Bee ho Sistema Pump Instalasaun Liña Transmisaun no Destribuisaun ba Komunidade Aldeia Manutai;
04. Konstrusaun EBC Aidulalan; no
05. Konstrusaun Rezidénsia Pessoal Saude, Fahisoi.
● 𝐋𝐢𝐬𝐭𝐚 𝐏𝐫𝐨𝐣𝐞𝐭𝐮 𝐏𝐃𝐈𝐌 𝐓𝐢𝐧𝐚𝐧 𝟐𝟎𝟐𝟔 𝐢𝐡𝐚 𝐏𝐨𝐬𝐭𝐮 𝐀𝐝𝐦𝐢𝐧𝐢𝐬𝐭𝐫𝐚𝐭𝐢𝐯𝐮 𝐀𝐢𝐥𝐞𝐮-𝐕𝐢𝐥𝐥𝐚:
01. Konstrusaun Postu Saude Saboria;
02. Konstrusaun EBF Fatumane;
03. Konstrusaun EBF Kotbauru;
04. Konstrusaun Armagen Aimoruk iha Autoridade Munisípiu Aileu inklui Moru Protesaun;
05. Kontrusaun Be’e-Moos ba Suku Seloi-Malere;
06. Konstrusaun Be’e-Moos ba suku Fatubosa;
07. Konstrusaun Postu Saude Hoholau;
08. Konstrusaun Postu Saude Leurai;
09. Konstrusaun Armagen Ai-haan; no
10. Konstrusaun Salaun Apuramentu STAE Munisípiu Aileu.
Nb: tuir kalendáriu, ekipa konjunta Autoridade nian sei lori kompañia kompetitor sira ba identifika no haree terenu ne’ebé planu ona hodi hahú halo konstrusaun sei hahú iha loron aban 16-22 fulan Abril tinan 2026.
Enkontru ne’e partisipa mós husi Xefe Departamentu DNAIPIDI, Diretores Servisus Munisipais no Funsionáriu Apoiu Tékniku sira.



Díli, Segunda Feira,13 Abril 2026— Ministeriu Administrasaun Estatal liu husi Diretor Geral Desentralizasaun Governu Lokal, António Augusto Guterres hala’o reuniaun ho Diretór Interinu Nuno Corvelo Sarmento, nudar mós Prezidente Komisaun Konkursu Akademia Militar Konjunta (AMC), akompaña husi Diretór Diresaun Investigasaun, Dezenvolvimentu no Inovasaun (DIDI), Guilherme da Costa de Jesus Soares, realiza reuniaun Koordenasaun iha Salaun VIP MAE,
Caicoli Dili.
Reuniaun ne’e, ho obsetivu mak atu Instituto Nasionál Defesa, IDN bele halo esplikasaun ba PAM Sira, inklui Presidente Autoridade Atauro no Secam munisípius hodi rona informasaun sira kona-ba prosesu admisaun konkursu ba Akademia Militar Konjunta (AMC), ho objetivu atu asegura katak prosesu seleksaun sei hala’o ho di’ak, transparente no organiza tuir padraun institusionál.
Nu-entantu Ministériu Administrasaun Estatal sei fasilita komunikasaun ho Prezidente Autoridade Munisipál sira hodi organiza audénsia iha loron 13 Abril 2026, iha MAE.
Audénsia refere sei fó oportunidade ba IDN atu halo esklaresimentu kona-ba regras no rekezitus prosesu administrativu ba kadetes AMC, atu asegura komprensaun hanesan no preparasaun di’ak husi autoridade munisipál sira.
avizu ofisiál kona-ba prosesu konkursu, IDN kontinua husu ba PAM sira atu simu no rekolla dokumentus husi kandidatu sira iha kada munisípiu. Audénsia iha loron 13 Abril sei reforça koordinasaun entre IDN no autoridade munisipál sira.
Kandidatu sira nia dokumentos ne’ebe Prenchedu, bele lori ba entrega iha idak idak nia Presidente Autoridade Municipiu (PAM) tuir Ita bo’ot sira nia moris fatin ka Residensial.
#Medi@Mae_2026






Iha Vizita ne’e, S.E. Primeru Ministru Xanana partisipa mos reuniaun hamutuk ho Presidente Autoridade Munisípiu sira inklui Presidente Autoridade Administrativu Atauro, SECAM PIDI, Diretores Gerais MAE relevantes, ne’ebé hala’o hela reuniaun ho S.E. Ministru MAE, hodi diskute asuntu relevantes hanesan progresu atinjimento produsaun produto agrikola, progresu implementasaun programa merenda eskolar, impelementasaun ba projeto PNDS no PDIM iha kada Munisipiu.
Iha visita supresa ne’e S.E MAE konvida mos S.E. Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmâo partisipa mos reuniaun ho PAM no PAAA hodi fo orientasaun polítika ne’ebé tenki implementa husi Autoridade Munisipál sira iha ida-idak nia territóriu tuir polítika Governo Konstitusional Da-Sia nian.
Reuniaun S.E. PM. KayRala Xanana Gusmão ho PAM sira nudar kontinuasaun husi reuniaun dahuluk ne’ebé S.E. MAE hala’o ho S.E. Ministru Agrikultura Pekuaria Peska no Floresta Marcos ”MAMETA” da Cruz, ne’ebé koalia kona-ba prioridade Dezenvolvimentu setór agrikultura iha Timor Leste.
Ministru Agrikultura Pekuaria Peska no Floresta Marcos ”MAMETA” da Cruz husu atu servisu hamutuk ho PAM Munisipiu sira atu haree area kultivu sira ne’ebe durante ne’e abandona hela hodi reativa fali tanba oras ne’e dau-daun governu konstrui ona eskema irrigasaun iha iha Munisipiu atu bele fasilita bee ba agrikultór sira nia natar depois tenki uza fini sira ne’ebè diak, ” ita tenki hakbiit ita nia komunidade agrikultór sira ho makina modernu ne’ebè governu oras ne’e dau-daun introdus ona ba iha Munisipiu sira atu uza ho responzabilidade atu bele hasa’e produsaun agrikola iha rai laran.
# Medi@Mae_2026






Aileu, 13 Abril 2026. Reprezentante PAM-Aileu liu husi Sekretáriu Munisipál Asuntu Sosiál no Organizasaun “𝐒𝐫. 𝐑𝐨𝐠ê𝐫𝐢𝐨 𝐝𝐚 𝐂𝐨𝐧𝐜𝐞𝐢çã𝐨”, segunda ohin lansa ona estabelesimentu Rede Lideransa Feto iha Munisípiu Aileu “RLF – MA”.
Ámbitu sorumutu estabelesimentu Rede Lideransa Feto iha salaun I AMA ne’e, PARTISIPA introduz projetu estabelesimentu Rede Lideransa Feto ne’ebé sei hala’o durante tinan 2 (2026 – 2028) iha Aileu, ho programa ne’e sei mellora di’ak liu tan kapasidade, mentalidade no partisipasaun feto sira iha prosesu dezenvolvimentu Munisípiu nian.
Sekretáriu Munisipál Asuntu Sosiál no Organizasaun “𝐒𝐫. 𝐑𝐨𝐠ê𝐫𝐢𝐨 𝐝𝐚 𝐂𝐨𝐧𝐜𝐞𝐢çã𝐨” konsiente katak estabelesimentu rede ne’e importante tebes ba maluk feto sira hodi partisipa no kontribui iha prosesu dezenvolvimentu sira.
Enkuantu haktuir ba Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) iha Artigu 17º define (Igualdade ba feto no mane), Feto no mane iha direitu no obrigasaun hanesan iha moris família, kulturál, sosiál, ekonómiku no polítiku nia laran. Tan ne’e Sekretáriu Munisipál ne’e enkoraza maluk feto sira atu kontinua hala’o knaar no papél hodi buka direitu no oportunidade sira ba lidera diresaun no instituisaun sira iha Munisípiu Aileu ne’e ho responsabilide.
Entertantu komprimisu ba desentralizasaun, krusiál tebes hodi fornese apoiu espesífiku ba funsionária feto sira iha kargu xefia no potensial ba lideransa/jestores no Xefe suku feto iha Autoridade Munisipal iha área hotu-hotu hanesan jestaun finansas públika, igualdade jéneru no inkluzaun ema ho defisiénsia, planeamentu no seluk tan.
Konsiente mós katak Rede Lideransa Feto maka, rede ida ne’ebé sei halibur funsionáriu públiku sira iha nível oioin ho objetivu hodi haforsa servisu funsionária feto sira nian iha nível munisipiu, hodi hasa’e kapasidade lideransa iha administrasaun no jestaun públika sira, no kria ambiente ida ne’ebé favorável hodi bele promove partisipasaun feto sira nian iha administrasaun públika. Atividade ida ne’e mós suporta kompromisu Timor-Leste nian ba Instrumentu Legál Internasionál “CEDAW”, Deklarasaun Maubisse Faze 3 nian, Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku (PED), no prioridades Governu nian hodi hasa’e feto sira nia partisipasaun no haforsa sira iha pozisaun foti desizaun no fó apoiu hodi hasa’e sira nia kapasidade no promove governasaun sensível ba jéneru no inkluziva iha administrasaun lokál iha prosesu no polítika desentralizasaun no podér lokál.
=========
Hafoin abertura, ekipa GEDSI PARTISIPA kontinua hala’o aprezentasaun kona-bá inisiativa harii Rede Lideransa Feto Aileu, ao mesmu tempu hala’o diskusaun no planu ba oin hamutuk ho membru RLF sira iha Munisípiu Aileu.
Sorumutu ne’e partisipa mós husi Diretór SMASA, Asesór Governasaun Lokál – PARTISIPA no Asesora ba Gender Equity, Disability and Social Inclusion – GEDSI.









Autoridade Munisípiu Aileu realiza forum: “Dalan ba Poder Lokal” hamutuk ho entidade Aileu-anan hotu “veteranu sira, igreja, grupu intelektual Aileu-anan iha nasionál no munisipiu, kámara komérsiu no industria (setor privadu munisipal), partidu politiku, juventude, organizasaun sosiedade sivil, organizasaun feto, ema ho defisiénsia, líder komunitáriu no reprezentante autoridade munisipal no membru-governu Aileu-oan tomak”, sexta-feira 10 Abril 2026 iha salaun Timor-klaran Aileu.
Governu Timor-Leste kontinua halo esforsu atu implementa desentralizasaun administrativa territorial (Poder Lokal) ho objetivu atu hakbesik liu servisu públiku ba populasaun no asegura dezenvolvimentu lokál mak inkluzivu no sustentável. MAE hala’o ona avaliasaun kondisaun mínimu iha fulan Dezembru 2025 no rezultadu hatudu katak Munisípiu Aileu tama iha klasifikasaun Bom “77.78%”. Ho rezultadu ida ne’e maka Autoridade iha inisiativa hodi halibur entidade hotu atu mai hamutuk iha vizaun ba objetivu komun no reforsa kolaborasaun entre Aileu-anan ba poder lokal.
Iha forum ne’e orador sira kompostu husi 01. 𝐒𝐫. 𝐆𝐞𝐫𝐦𝐚𝐧𝐨 𝐒𝐚𝐧𝐭𝐚 𝐁𝐫𝐢𝐭𝐞𝐬 𝐃𝐢𝐚𝐬 “Estratejia ba implementasaun poder lokal: vizaun polítika IX Governu Konstitusional”;
02. 𝐅𝐫𝐞𝐢 𝐂𝐚𝐫𝐥𝐢𝐭𝐨 𝐝𝐚 𝐒𝐢𝐥𝐯𝐚, 𝐎𝐜𝐚𝐫𝐦, 𝐏𝐡𝐃 “Filosofia Mambae hodi hametin lema Aileu: Amigavel, Inkluzividade, Lealdade, Edukadu no Unidade”;
03. 𝐒𝐫. 𝐀𝐛í𝐥𝐢𝐨 𝐝𝐞 𝐀𝐫𝐚ú𝐣𝐨 “Hakat ba poder lokal: Rekursu Aileu-anan prontu ona?”;
04. 𝐒𝐫𝐚. 𝐁𝐞𝐚𝐭𝐫𝐢𝐳 𝐝𝐞 𝐃𝐞𝐮𝐬 𝐓𝐨𝐫𝐫𝐞𝐳ã𝐨, 𝐌.𝐏𝐃 “Oinsá feto sira-nia prontidaun ba implementasaun poder lokal?”; no iha forum ne’e rasik modera direita husi 𝐒𝐫𝐚. 𝐄𝐩𝐢 𝐎𝐫𝐥𝐞ã𝐞𝐬.
Durante diálogu ne’e entidade sira konsege:
● Reforsa koordenasaun no tau hanoin hamutuk ba objetivu komun Aileu ba Aileu-anan hotu.
● Identifika forsa no lakunas/frajilidade husi relatóriu avaliasaun kondisaun mínimu hodi buka opsaun/alternativu hamutuk atu responde.
● Hametin koezaun sosiál nu’udar dalan atu hametin espíritu serbisu hamutuk ba objetivu komun Aileu-anan hotu nian.
● Estabelese mekanismu koordenasaun no komunikasaun kontinua entre parte interessadu sira.
Parte importante seluk mós maka iha kompromisu forum dalan ba poder lokal ne’e iha sesaun ikus Aileu-anan sira husu ba Autoridade atu:
1. Fortifika unidade, koordenasaun no koperasaun entre Aileu-anan hotu.
2. Kompleta dadus mak sei falta bazeia ba rekomendasaun husi MAE ba kondisaun mínima ba poder lokal.
3. Intelektual sira sei fó apoiu ba hadia baze de dadus mak sei falta.
4. Kontinua konvoka reuniaun kada fulan 3 hodi diskute kona ba asuntu dezenvolvimentu Aileu nian.
5. Iha tempu badak, sei organiza forum diskusaun kona ba oportunidade no dezafiu seitor privadu iha dezenvolvimentu poder lokal.
6. Koordena ho MAE hodi asegura dezenvolvimentu infraestrutura sira, konsidera mos nesesidade ba Ema ho Defisiente, Feto, Labarik Feto, Katuas no Ferik no Inan Feto sira.
7. Aileu-anan hamutuk ba dezenvolvimentu la haree ba koor partidu polítikus, maibé haree ba Aileu ba Aileu-oan hotu hodi la-husik Aileu-oan ida iha kotuk.
Exelénsia PAM-Aileu “𝐉𝐨ã𝐨 𝐁𝐨𝐬𝐜𝐨 𝐝𝐨𝐬 𝐒𝐚𝐧𝐭𝐨𝐬” agradese ba entidade hotu nia partisipasaun no hanoin diak sira ba Aileu, maibé parte importante ida ba Munisípiu Aileu atu hakat ba poder lokal ne’e maka Líder máximu ne’e husu ba Aileu-anan sira atu labele haree ba koor partidu politiku, kontinua hamutuk konsentra ba parte pozitivu liu husi koordenasaun, komunikasaun no kooperasaun sira hodi bele lori benefísiu diak ba Aileu iha futuru.
NB: maske iha dezafiu oi-oin, maibé la sai bareira ba Aileu-oan sira atu hakat ba oin, mai ita foku ba lema Aileu nian katak, “𝐌𝐚 𝐈𝐭 𝐅𝐮𝐭 𝐓𝐥𝐨 𝐈𝐭 𝐑𝐚𝐞 𝐀𝐢𝐥𝐞𝐮𝐧”.
Obrigadu no agradese ba partisipasaun iha momentu istóriku sira.









Iha loron Kinta, 09 Abril 2026, ekipa SMASA halo atividade Melhoramento sistema bee-mos iha Suku Fahiria, Aldeia Elcolbere, Postu Administrativu Aileu-Vila, hodi asegura komunidade bele hetan asesu ba bee-mos ne’ebé mos no seguru ba nesesidade loroloron.
Melhoramento Sistema Bee mos, hanesan parte ida husi aktividade ne’ebe SMASA liu Husi Departamento Água Hala’o kada Q/trismestral hodi Melhora ka Hadia Fila Fali Sistema Bee mos Sira neebe mak funsiona Sorin balu no La Funsiona ona iha Aldeia sira.
Melhoramento sistema bee-mos importante atu garante komunidade asesu bee-mos ne’ebé mos Besik no Lais. Ho sistema ne’ebé diak, komunidade bele uza bee ba Nesesidade loroloron.
Iha Melhoramento sistema bee-mos ne’e, Hetan Partisipasaun Maximu husi Komunidade sira iha Suku Fahiria, Aldeia Elkolbere.









Aileu, 09 Abril 2026. Exelénsia Prezidente Autoridade Munisípiu Aileu “𝐉𝐨ã𝐨 𝐁𝐨𝐬𝐜𝐨 𝐝𝐨𝐬 𝐒𝐚𝐧𝐭𝐨𝐬” hamutuk ho Exelénsia PAM Ermera “𝐉𝐨𝐬𝐞 𝐌𝐚𝐫𝐭𝐢𝐧𝐡𝐨 𝐝𝐨𝐬 𝐒𝐚𝐧𝐭𝐨𝐬 𝐒𝐨𝐚𝐫𝐞𝐬” kinta horseik akompaña S. E. Ministru Agrikultura Pekuária, Peska no Floresta, 𝐌𝐚𝐫𝐜𝐨𝐬 “𝐌𝐀𝐌𝐄𝐓𝐀” 𝐝𝐚 𝐂𝐫𝐮𝐳, hodi hala’o lansamentu ba mákina kuda hare no utilizasaun mákina kuda hare ho modernu ba natar komunidade sira nian hamutuk ektare 17 iha área Aslimhati ne’ebé pertense ba Suku Hoholau ho Aldeia Tabulasi no Hlalmeta ne’ebé pertense ba Suku Seloi-kraik, Postu Administrativu Aileu-Villa.
Relembra fali, iha loron 22 fulan Janeiru tinan 2026 ne’e Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peskas no Florestas- MAPPF, destribui ona ekipamentu mecanizasaun sira ba Autoridade Aileu, hanesan:
01. Traktor Kubota Mediu L 5018 unidade 1 ho nia implement hanesan:
-Rotary unidade 1
-Carua unidade 1;
02. Makina Kuda Hare unidade 6;
03. Rak/ Bandeja ba viverus fatin 1.800 pcs ((kada unit 1.300 pcs);
04. Makina Ko’a Hare iha unidade 4 (maibé unidade 2 mak momentu ne’ebá lansamentu hamutuk ho atividade Ekonómia Azúl iha Suku Seloi-kraik, Postu Aileu-Villa); no
05. Atralado unidade 1.
Ho ekipamentu hirak ne’e, Autoridade Munisípiu Aileu liu husi Servisu Munisipál Agrikultura ne’ebé lidera husi “𝐒𝐫. 𝐏𝐞𝐝𝐫𝐨 𝐝𝐨𝐬 𝐒𝐚𝐧𝐭𝐨𝐬 𝐝𝐚 𝐒𝐢𝐥𝐯𝐚”, kontinua koloka ekipamentu sira besik liu ba komunidade hodi hasa’e produsaun kada tinan bele halo natar dala 2 ou bele dala 3 iha Suku Hoholau “Aslimhati” no Suku Seloi-kraik “Tabulasi no Hlalmeta”, aproveita ho irigasaun no barajen 700 metru husi projetu PDIM tinan 2025 ne’ebé Autoridade hala’o investimentu ona.
Iha intervensaun PAM-Aileu nian hateten, tinan kotuk Autoridade mai promete hela mákina 2 ba komunidade ida-ne’e, no agradese ba Ministériu Agrikultura bele apoiu dunik mákina modernu no ohin ita bele halo lansamentu no utiliza dunik mákina modernu sira.
“Ekipamentu iha ona, importante maka extensionista no komunidade husi parte Ermera no Aileu halo koperasaun diak ba malu hodi utiliza mákina sira ho kuidadu no responsabilidade, tanba governu kria ona kondisaun”. Dehan PAM-Aileu.
Iha tinan 2025, Autoridade nia orsamentu aprova ona iha Komité Revizaun Orsamentál- KRO, orsamentu ne’ebé aprovadu ita tau prioridade mós ba setór agrikultura liu husi kompra tan mákina 10 iha tinan ida-ne’e, hodi koloka ba iha Postu sira hodi atende ba pedidu ne’ebé direita husi komunidade tuir kondisaun ne’ebé presiza. PAM konklui.
Sorin seluk PAM Ermera mós husu ba komunidade no joven sira atu fila ba vida agrikultura, tanba buat barak maka agora dadaun sei importa hela husi rai-liur. Parte seluk ita atu tama ba desentralizasaun no poder lokal nia baze maka setor agrikultura ne’e.
Líder máximu husi Ermera ne’e mós hatutan, ita fasilita malu hodi hasa’e produsaun agrikultura, importante komunidade husi Aileu no Ermera maka tenki hametin unidade, tanba Munisípiu rua ne’e kulturalmente mesak umane no mane foun deit.
Hafoin lansamentu mákina modernu no utilizasaun mákina kuda hare ho modernu ba natar ektare 17 no destribuisaun ekipamentu ba grupu agrikultór sira, Ministru MAPPF apresia ba servisu ne’ebé komunidade sira hala’o ona, importante maka hametin koperasaun diak hodi utiliza mákina modernu sira ho responsabilide.
Parte importante seluk maka Ministru ezije extensionista suku sira atu halo kontrolu ba produtu sira nia kualidade no rekolla dadus sira ho kredível, bainhira submete ba Munisípiu no Ministériu.
Bainhira iha sesaun pergunta, komunidade sira kontinua aprezenta sira-nia preukupasaun liga ho mákina modernu ou mákina fila rai, Ministru anota sira-nia preukupasaun no tempu badak sei apoiu nafatin ekipamentu sira mai Autoridade Aileu, hodi atende preukupasaun komunidade sira nian, governu kria ona kondisaun maibé importante maka komunidade tenki iha espíritu ba hasa’e produsaun kada tinan.
Atividade ne’e partisipa mós husi rep. DGDGL- MAE, Diretores Nasionais, Sekretáriu Munisipál Asuntu Sosiál no Organizasaun, Prezidente ANAPROFIKU Timor-Leste, Diretores Servisus Munisipais “Saúde no Agrikultura”, Administrador Postu Administrativu Aileu-Villa, rep. Komandante PNTL Munisípiu Aileu ho Komandante Eskuadra Aileu-Villa, Autoridade Komunitária husi Ermera no Aileu “Hoholau no Seloi-kraik” hamutuk ho Funsionáriu no komunidade en jerál.












Aileu, 09 Abril 2026. Ho anúnsiu ida ne’e Autoridade Munisipál Aileu haktuir ba Artigo 28 husi Diploma Ministerial No.19/2013,16 de Outubro, hakarak konvida Empreza ne’ebé kualifikadu iha Pre-kualifikasaun Munisipál tinan 2025-2026 nian ne’ebé sede Empreza iha Munisípiu Aileu bele mai konkore ba Projetu Obras Públikas PDIM maka hanesan haktuir iha dokumentu aneksu, Obrigadu.



Asesu emprezas ne’ebe kualifikadu iha Pre-kualifikasaun Munisipál tinan 2025-2026
iha nee: Sumáriu Kompanhia pre-kualifikasaun 2026 | Autoridade Munisipal Aileu
Asesu Planu Aprovizionamentu Munisipál Município Aileu ba Tinan 2026
iha nee: PLANU APROVIZIONAMENTU MUNISIPÁL MUNICÍPIO AILEU BA TINAN 2026 | Autoridade Munisipal Aileu
Aileu, 31 Marsu 2026. Exelénsia PAM-Aileu “𝐉𝐨ã𝐨 𝐁𝐨𝐬𝐜𝐨 𝐝𝐨𝐬 𝐒𝐚𝐧𝐭𝐨𝐬”, tersa horseik akompaña husi Sekretáriu Munisipál Asuntu PIDI “𝐒𝐫. 𝐅𝐫𝐚𝐧𝐜𝐢𝐬𝐜𝐨 𝐀𝐮𝐫é𝐥𝐢𝐨 𝐀𝐥𝐞𝐢𝐱𝐨 𝐌𝐚𝐫𝐭𝐢𝐧𝐬” hodi partisipa hamutuk iha sorumutu koordenasaun setoriál Servisu Munisipál Obras Públikas Aileu nian iha salaun I AMA.
Hafoin abertura sorumutu husi PAM-Aileu, kontinua kedas ho aprezentasaun sira hanesan:
01. Aprezentasaun matéria kona-bá lalaok ka prosedimentu implementasaun projetu téknika utilizasaun konkretu sira ne’ebé reforsa ho fibra sira (FRC – Fiber Reinforced Concrete): estrada nian utiliza téknika Fiber Reinforced Concrete, Roads Access Index (RAI) no Sistema Informasaun Projetu nian; aprezenta husi PARTISIPA ECR;
02. Aprezentasaun matéria liu husi projesaun ho aparellu no diskusaun matéria kona-bá dadus estrada rurál nian: aprezenta husi Koordenadór Infraestrutura MOP; no
03. Aprezentasaun kona-bá dadus estrada rurál nian; aprezenta husi Tékniku Servisu Munisipál PNDS no PDIM.
Iha aprezentasaun sira PAM husu ba Servisu Munisipál tékniku sira hanesan PNDS, PDIM, SMASA no SMOP, bainhira halo planu investimentu ba projetu sira tenki konfirma ba malu, nune’e labele mosu duplikasaun ba projetu sira iha terenu.
Sorin seluk relasiona ho implementasaun projetu téknika utilizasaun konkretu sira ne’ebé reforsa ho fibra sira (FRC – Fiber Reinforced Concrete) ho pilotu iha Aileu ne’ebé sei implementa uluk iha projetu FRC Scale-up Rural Road Rehabilitation: MDG Malere – Lagoa Seloi, Sta. 0+000 – 3+710, Suku Seloi-Malere, Postu Administrativu Aileu-Villa, Munisípiu Aileu, ne’ebé responsável husi kompañia Aisel Girassol Unip. Lda ho montante orsamentu $761, 833. 78 ne’e, Exelénsia PAM-Aileu “𝐉𝐨ã𝐨 𝐁𝐨𝐬𝐜𝐨 𝐝𝐨𝐬 𝐒𝐚𝐧𝐭𝐨𝐬” konsiente projetu téknika utilizasaun konkretu sira ne’ebé reforsa ho fibra sira (FRC – Fiber Reinforced Concrete) ne’e importante tebes, maibé baze fundamental maka tékniku sira tenki halo kontrolu máximu iha terenu, nune’e kompañia sira bele ezekuta projetu ne’e lao tuir dezeñu no BoQ ne’ebé prepara ona.
Sorumutu ne’e partisipa mós husi Diretór SMOP Aileu, Funsionáriu Tékniku sira, Asesór governasaun lokál no Maluk Defisiénsia Aileu.









Autoridade Munisípiu Aileu hakarak konvida entidade Aileu-anan hotu “veteranu sira, igreja, grupu intelektual Aileu-anan iha nasionál no munisipiu, kámara komérsiu no industria (setor privadu munisipal), partidu politiku, juventude, organizasaun sosiedade sivil, organizasaun feto, ema ho defisiénsia, líder komunitáriu no reprezentante autoridade munisipal no membru-governu Aileu-oan tomak” atu partisipa iha Forum: “Dalan ba Poder Lokal” ne’ebé sei hala’o iha;
Loron : 10 fulan Abril tinan 2026
Fatin : Salaun Timor-Klaran (Aileu)
Oras : 8h30 – 17h00
Objetivu mak atu hamutuk prepara komunidade Aileu ba dezenvolvimentu poder lokal ne’ebé transparente, inkluzivu, responsável no sustentável.
Nb: Informasaun kompletu bele asesu iha dokumentu aneksu, agradese ba kolaborasaun no partisipasaun hamutuk hodi hadia ita rain Aileu.
© 2026 Autoridade Munisipal Aileu