1.Etimolojia
Evolusaun istórika no semántika husi liafuan Aileu iha sistema administrasaun portugueza mai husi termu Aileun, ne’ebé antropóloga Elisabeth Traube (1986, p. 110) transforma ba Aileu hanesan sub-distritu ida ne’ebé kompostu husi suku tolu hanesan Seloi, Liurai no Fatubosa, katak suku hirak ne’e lidera hosi chefe do suco ne’ebé subordinadu ba regras ka ordem husi régulu Aileun, ne’ebé hanesan suku orijin husi atuál Suku Liurai, inklui iha suku ne’e knua lulik Hoholu no Raimansu. Enkuantu, Suku Fatubosa konstitui husi Er Hetu no Kai Kasa. Iha fatin hirak ne’e maka sai nu’udar “sentru rituál” iha ne’ebé responsável ba eventu rituál hosi komunidade tomak. Iha sorin seluk, suku hirak ne’e konsidera Aileun hanesan Liurai ka Kolonel.
Nune’e, etimolojikamente liafuan Aileu mosu husi Ai-abut ida iha Suku Liurai, Postu Administrativu Aileu Vila, Munisípiu Aileu. Ai abut ne’e mosu husi rai ne’ebé laiha ai-hun no ai-sanak sira, nia dadulas-an rasik forma hanesan kadeira ida. Bei’ala sira haree ai-abut ne’e nia forma ne’e úniku tebes, nune’e iha momentu ne’ebá, hodi hanaran “Aileun”. Aileu ho liafuan Tétum katak, “ai maka leu-an ka ai nakdulas”. Bei’ala sira foti dezisaun katak Ai ne’e bele reprezenta símbolu Aileu nian, hodi fó naran ba rai ida ne’e hodi bolu “Aileu”.

2.Situasaun Demográfika
Demografikamente, populasaun Munisipál Aileu aumenta drastikamente durante dékada ida ne’e, ho atinjimentu kuaze 61.000 habitantes.
Dadus ne’e hatudu katak populasaun iha Aileu sei aumenta tuir tempu. Atu klarifika mós katak dadus 2025 mai hosi dadus sivil ne’ebé rekolla liuhusi dadus monografia no demografia suku nian. Husi tinan 2022 to’o 2025, populasaun mane aumenta ho aprosimadamente 9.07%, iha tempu ne’ebá populasaun feto aumenta ho aprosimadamente 12.83%. Iha total, populasaun aumenta ho aprosimadamente 11% durante períodu ne’e.
Aumentu hirak ne’e bele atribui ba fatór sira hanesan servisu saúde ne’ebé di’ak liu, nune’e mós ho kondisaun moris, bele akontese mós tan fatór migrasaun. Aumentu konsistente iha populasaun mane no feto hatudu katak dezenvolvimentu demográfiku ne’ebé balansu, no fundamentál tebes ba dezenvolvimentu sustentável iha Munisípiu Aileu.
Wainhira ita observa bazeia ba faixa etária populasionál, bele nota katak populasaun Aileu maioria iha idade produtiva ne’ebé hatudu iha gráfiku tuir mai.
Gráfiku ne’e hatudu distribuisasaun populasaun tuir idade iha munisípiu. Faixa idade ne’ebé boot liu mak 16-40 tinan, total 27.260 ema, kuaze metade populasaun. Faixa ida ne’e mak idade produtiva prinsipál, ne’ebé hatudu oportunidade boot atu investe iha kriasaun empregu, formasaun profisionál, empreendedorizmu no inovasaun ekonomia.
Faixa ida ne’ebé segundu boot maka 0-15 tinan, ho 20.369 ema, hatudu populasaun jovem barak. Ne’e presiza investimentu forte iha edukasaun pré-eskolar no báziku, saúde infantil no programa nutrisaun, atu prepara jerasaun foun ba merkadu traballu iha futuru. Faixa 40-59 tinan totaliza 8.548 pessoas, entre númeru ida ne’e, maioria maka sai nu’udar forsa laborál, ne’ebé presiza atualiza abilidade no kompeténsia, inklui ho kuidadu espesiál ba saúde. Enkuantu, faixa tinan liu 60 hamutuk 4.406 pessoas maka grupu vulnerável liu, ne’ebé presiza servisu sosiál, kuidade médiku espesiál no polítika protesaun sosiál.
Iha rezumu, munisípiu Aileu iha estrutura populasaun jovem no produtiva, ne’ebé tenki orienta planu dezenvolvimentu ba edukasaun, jerasaun empregu, fortalese ekonomia lokál no protesaun sosiál ba idozu sira.
3.Situasaun Jeográfika
Munisípiu Aileu kuiñesidu ho naran rai-husar katak situa iha sentru Timor-Leste. Ho ninia área jurídika kobre 732.08 km2 ho nia tipografia ho nia foho ne’ebé aas entre 350 – 1500m husi tasi. Kompostu hosi Postu Administrativu 4, ne’ebé konstitui ho total suku 35, hanesan tuir mai ne’e:
- 1.Postu Administrativu Aileu Vila ne’ebé konstitui husi suku 13: Aissirimou, Bandudato, Fahiria, Fatubossa, Hoholau, Lahae, Lausi, Lequitura, Saboria, Seloi Craic, Seloi Malere, Liurai no Hurai Raco.
- 2.Postu Administrativu Laulara kompostu husi suku 6: Bocolelo, Cotolau, Fatisi, Madabeno, Talitu, no Tohumeta.
- 3.Postu Administrativu Lequidoe fahe ba suku 7: Acubilitoho, Bereleu, Betulau, Fahisoi, Faturilau, Manucassa, no Namolesso.
- 4.Postu Administrativu Remexio inklui suku 9: Açumau, Fadabloco, Fahisoi, Faturasa, Hautoho, Maumeta, Liurai, Tulataqueo no Karhili.
Limites jeográfikas Munisípiu Aileu hanesan tuir mai ne’e:
- Norte: Munisípiu Díli no Liquiça.
- Sul: Munisípiu Ainaro no Manufahi.
- Oeste: Munisípiu Ermera.
- Leste: Munisípiu Manatuto.
Entre Postu Administrativu hirak ne’e, Aileu Vila maka boot liu, ho área 324.02 km² (44.26%), tuir mai Remexio ho 214.20 km² (29.26%), Lequidoe ho 137.83 km² (18.83%), no Laulara maka kiik liu, ho área 56.04 km² (7.65%). Iha númeru suku sira, Aileu Vila iha suku barak liu ho 13 suku, no Postu Administrativu sira seluk menus: Remexio iha suku 9; Lequidoe iha suku 7; no Laulara iha suku 6.