Aileu, Terca Feira, Outubro 2025 –Ministériu Administrasaun Estatal (MAE) liu husi Diretor-Jerál Dezentralizasaun no Governu Lokál, Sr. 𝐀𝐧𝐭𝐨𝐧𝐢𝐨 𝐀𝐮𝐠𝐮𝐬𝐭o 𝐆𝐮𝐭𝐞𝐫𝐫𝐞𝐬 hamutuk ho Secretariu Municipal Administrasaun Aileu, José Vicente Vila Nova hala’o abertura ba formasaun ba kargu xefia sira hodi haforsa kapasidade servisu iha nivel munisipál no kontribui ba governasaun ne’ebé efetivu.
Diretor-Jerál Dezentralizasaun no Governu Lokál, Sr Antonio Augusto Guterres iha nia intervensaun informa katak, objetivu prinsipal husi formasaun ne’e mak atu aumenta kapasidade no kompeténsia xefia sira iha nivel Munisipál hodi reforsa konhesimentu, abilidade no pratika servisu ba funsionáriu tékniku administrativu, intensifika kordenasaun, komunikasaun no efetividade iha implementasaun programa Governu nian iha Municipiu.
DGDGL mós afirma katak formasaun profisionál ida ne’e sei kontribui ba hadia kapasidade institusionál no governasaun lokál, hodi garante prestasaun servisu públiku neʼebé di’ak, efisiénte hodi atende povu iha nivel munisipal.
Tamba neé, DGDGL, Sr. António Augusto Guterres husu ba presidente autoridade municipal Aileu atu partilha informasaun ne’e ba Diretores Servisus Munisipal, Xefe Departamentu no Funsionárius Tékniku Administrativu sira, atu bele partisipa ho efetivu iha formasaun ida neé.
Formasaun nebé halao iha Salaun Administrsaun Municipal Aileu durante loron 4, partisipa husi kargu xefia 60 no funcionariu tekniku Administrativu hamutuk nain 80 no wainhira remata sei hetan sertifikadu.
Durante estadia iha Aileu, Diretor-Jerál Dezentralizasaun no Governu Lokál, Sr Antonio Augusto Guterres hamutuk ho Sekam Munisipal Aileu tun direta ba hare projetu konstrusaun posto Saúde Seloi-kraik ne’ebé responsabiliza husi kompanhia Mirol Raefusa Unipessal Lda ho orsamentu ($128.871.25.)
Dili, 28 Outubru 2025. PAM-Aileu “𝐄𝐱𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚 𝐉𝐨ã𝐨 𝐁𝐨𝐬𝐜𝐨 𝐝𝐨𝐬 𝐒𝐚𝐧𝐭𝐨𝐬”, tersa horseik akompaña husi Administrador Postu Administrativu Aileu-Villa “𝐒𝐫. 𝐀𝐛𝐫ã𝐨 𝐍𝐚𝐬𝐜𝐢𝐦𝐞𝐧𝐭𝐨 𝐝𝐚 𝐂𝐨𝐬𝐭𝐚” ho Xefe Suku nain-8 iha Postu Aileu-Villa nian, partisipa hamutuk iha Seremónia Atribuisaun Lisensa Prospesaun no Peskiza ba Minerais Metáliku ho Non-Metáliku ba Empreza Internasionál Minova iha Salaun GMN Bebora, Dili.
Agradese tebes iha mandatu IX governu nian, bele hahu identifika ona ami-nia rikusoin sira iha kada Munisípiu. No ida ne’e orgullu boot ida mai ami katak ba oin sei iha ona mudansa ba komunidade sira-nia moris liu husi peskiza ho rezultadu pozitivu ba investimentu. Hateten PAM-Aileu iha sesaun intervesaun kada Munisípiu sira, iha salaun GMN Multioso Bebora, Dili.
Ho investimentu ida ne’e empreza sira mak iha vontade rasik mai halo investimentu iha Timor, no sira presija mak Autoridade Munisípiu sira atu kria kondisaun liu husi asegura ambiente paz no hakmatek atu sira bele hala’o programa prinsipál sira iha períodu implementasaun ba atividade prospesaun no peskiza hanesan:
01. Mapamentu Jeolojia
02. Mapamentu Jeofízika
03. Perfurasaun no
04. Analiza Laboratóriu.
“Ba prosesu ida ne’e, PAM kompremetidu ninia parte sei orienta Administrador Postu, Lideransa komunitária ho komunidade sira atu apoiu 100% ba empreza Minova ne’ebé sei ba halo identifikasaun rikusoin Aileu nian liu husi mineral KAOLIN ne’ebé sei halo produsaun sai ba Keramik, Kosmetik – Skin Care, Karet, Farmasia – aimoruk anti diarea, nsst”. PAM konklui.
Entertantu empreza Minova sei desloka mai Aileu no direita ba Suku 8 no Aldeia 21 ne’ebé identifikadu iha Postu Aileu-Villa, hanesan:
01. Suku Hoholau “Mau-Uluria, Aslimhati”
02. Suku Seloi-kraik “Tabulasi, Kasamou”
03. Suku Seloi-Malere “Kotabauru, Hularema, Malere, Kabas-fatin inklui Maurusa no Taratihi ne’ebé agora hamriik ona iha Suku Hurai-rako”
04. Suku Bandudato “Railete, Dailor”
05. Suku Fahiria “Sarin”
06. Suku Lausi “Riafusu, Lausi”
07. Suku-Liurai “Bandeira-hun, Koulaudu, Fatulmau, Raimansu” no
08. Suku Aissirimou “Hudi-laran, Aitohu-laran”.
Molok hakat ba prosesu peskiza nian, Autoridade Komunitária sira sei sosializa uluk informasaun ba komunidade sira, hodi intende didiak prejensa Empreza Internasionál Minova husi China ninia atividade iha terenu.
Seremónia ne’e abertura husi Primeiru-Ministru Interinu liu husi Vice-PM, MCAS e Ministro do Desenvolvimento Rural e Habitação Comunitária “Eng. Mariano Assanami Sabino”, no partisipa máximu mós husi Ministru Petroleo no Rekursus Minerais, Ministru Justisa, Ministru Planeamentu, Investimentu Estratéjiku, Ministru Ensinu Superior Siénsia no Kultura, Embaixada Australia, China, PAM Manatuto, Covalima, Viqueque, Autoridade RAEOA no entidade relevante seluk.
Aileu, 27 Outubru 2025. Gabinete Prezidénsia RDTL no Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, segunda horseik, hala’o audénsia ho PAM-Aileu “𝐄𝐱𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚 𝐉𝐨ã𝐨 𝐁𝐨𝐬𝐜𝐨 𝐝𝐨𝐬 𝐒𝐚𝐧𝐭𝐨𝐬” iha eskritóriu PAM.
Objetivu husi audénsia ne’e maka Gabinete Prezidénsia RDTL no Gabinete SEAK hakarak informa hela ba Autoridade katak, tempu badak Prezidente RDTL “S.E José Ramos-Horta” sei loke kompetisaun pintura iha kada Munisípiu, relasiona ho “Selebrasaun Timor-Leste Nia Entrada ba ASEAN”, hodi kontinua hametin ninia kompromisu ba integrasaun rejionál, kooperasaun no promosaun dame liu husi arte públiku.
Tema importante sira ba kompetisaun ida ne’e mak hanesan:
01. Selebra Diversidade Kulturál “Reprezentasaun kultuta Timor no Sudeste Aziátiku”;
02. Reprezenta Kooperasaun “Expresa ho vizuál kolaborasaun no partilla entre nasaun sira”;
03. Simboliza Dame “Elementu sira ne’ebé reprezenta armónia no integrasaun rejionál”; no
04. Reflete Identidade Timor “Expresa elementu kultura nian iha diálogu ho ASEAN”.
Entertantu tema sentrál maka: “Promove Unidade, Amizade no Kolaborasaun iha Valór Fundador ASEAN”.
NB: Gabinete PR no SEAK hamutuk ho Autoridade Aileu liu husi Servisu Munisipál Edukasaun sei hala’o enkontru ho maluk artista Aileu-oan sira ne’ebé mai ho individual ka koletiva “identifikadu”, hodi entende didiak lalaok sira, hafoin bele hakat ba atividade kompetisaun sira.
Atu hatene informasaun klean bele akompaña iha dokumentu aneksu, no klaru liu tan bainhira iha sesaun sorumutu nian. Obrigadu no bom aproveita maluk Aileu-anan sira
Entertantu serimónia abertura bá Simeira Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) nian ne’ebé realiza iha Sentru Konvensaun Kuala Lumpur (KLCC) ne’e bá dala-47 no Simeira sira ne’ebé iha relasaun ho tema “Inkluzividade no Sustentabilidade” nu’udár Estadu membru ASEAN bá dala-11.
Iha sesaun abertura husi PAM-Aileu “𝐄𝐱𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚 𝐉𝐨ã𝐨 𝐁𝐨𝐬𝐜𝐨 𝐝𝐨𝐬 𝐒𝐚𝐧𝐭𝐨𝐬” enkoraza alin estudante sira atu esforsu a’an estuda maka’as no hatudu mós hahalok diak, pasu investimentu ida ba futuru “era ida agora ne’e ita iha ona dizitalizasaun, presija imi-nia pensamentu no hanoin diak sira hodi kontribui ba rai ida ne’e. Ita konsiente povu Aileu ne’e maioria moris ho agrikultura, atu dignifika inan/aman sira nia sakrifísiu maka presija imi-nia haraik a’an no esforsu maka’as. Futuru imi-nian sei do’ok, kontinua aprende tanba tinan 5 ou 10 mai ita la hatene saida mak akontese, nune’e prepara aan ba rai ida ne’e presija ema matenek ho kualidade diak”.
Lider máximu iha Munisípiu ne’e subliña, ezijénsia prepara aan ida ne’e tanba, agora dadaun ita iha hela prosesu ida avaliasaun kondisaun mínimu ba implementasaun desentralizasaun no podér lokál, iha loron 26 fulan Outubru mós Timor-Leste sai membru permanente ba ASEAN. Buat hirak ne’e hotu, ita presija rekursus humanus katak, ema ho kualidade diak. Tan ne’e esforsu aan no kontinuasaun eskola hodi finaliza estudu iha banku universitáriu, rai ne’e presija imi.
=========
Total estudante husi banku EBC, Ensinu Rekorente, ESG no ESTV ne’ebé lokaliza iha Postu Administrativu 4 iha Munisípiu Aileu ba loron ohin hala’o Exame Nasionál ne’e mak hanesan:
01. Ensinu Báziku 3⁰ Ciclo – EBC ba klase 9⁰ ano: totál estudante 1027 “Rihun-ida rua-nulu resin-hitu”;
Inisiativa hala’o eventu ne’e nu’udar programa televizivu husi Ajénsia Notisioza Timor-Leste, TATOLI,I.P atu hakbesik aan ba povu hodi kobre dezafiu no oportunidade sira ba implementasaun podér lokál.
Entertantu Programa TALK-SHOW ne’ebé hala’o iha salaun Pouzada Maubisse ne’e, organiza husi TATOLI, I.P, serbisu hamutuk ho Administradór Postu Administrativu Maubisse no hetan apoia husi AQUAFU Company, East Timor Trading Group no TELEKOMCEL.
NB: akompaña transmisaun direita iha link ida ne’e
Aileu, 02 Outubro 2025. Reprezentante DG-Dezenvolvimentu Lokál liuhosi DNADM “𝐒𝐫. 𝐉𝐚𝐧𝐮á𝐫𝐢𝐨 𝐌𝐚𝐠𝐚𝐥𝐡ã𝐞𝐬” hamutuk ho Sekretária ba Asuntu PIDI “𝐒𝐫𝐚. 𝐕𝐢𝐜𝐭ó𝐫𝐢𝐚 𝐌𝐞𝐬𝐪𝐮𝐢𝐭𝐚 𝐝𝐨 𝐑ê𝐠𝐨”, kinta ohin, akompaña PAM “𝐄𝐱𝐞𝐥é𝐧𝐬𝐢𝐚 𝐉𝐨ã𝐨 𝐁𝐨𝐬𝐜𝐨 𝐝𝐨𝐬 𝐒𝐚𝐧𝐭𝐨𝐬”, hodi hala’o abertura ba sorumutu konsultasaun públiku ba ezbosu Planu Dezenvolvimentu Munisipál-PDM hamutuk ho Dirijentes no maluk Aileu-oan hotu “Intelektuál Aileu-oan sira”, iha salaun Timor-klaran Postu Aileu-Villa.
Agradese ba entidade hotu nia partisipasaun, durante ne’e ita nunka tuur hamutuk “Intelektuál Aileu-oan balu iha nasionál” hodi diskute planu Munisípiu nian. Ohin ita presija imi-nia ideia diak oinsá mak bele dezenvolve iha parte hotu-hotu husi pilar importante ne’ebé define ona. Dehan PAM.
“Governu bele troka governu, maibé ideia ne’ebé ita tau hamutuk ona, governu foun ida maka mai mós nia sei labele muda, tanba ida ne’e ezijénsia husi kraik ou baze mak mai”.
Nune’e, hau husu Ita-boot sira-nia pro-ativu hodi haree hamutuk ezbosu ba PDM nian, ida ne’ebé mak diak ona ita mantein no ida ne’ebé mak seidauk diak presija ita tau hanoin hamutuk hodi bele mellora diak liu tan. Dehan Exelénsia João Bosco âmbitu hala’o abertura ba sorumutu konsultasaun públiku ba ezbosu PDM tinan 2026-2030 iha salaun Timor-klaran.
Konsultasaun ba ezbosu PDM ne’e atu define metas, prioridade no asaun ne’ebé implementa hodi promove dezenvolvimentu sosio-ekonómiku no sustentável iha área jurídika Autoridade Munisipál nian. Dokumentu nemós kontempla estratéjia no asaun nesesáriu, nu’udar propózitu ida ne’ebé Servisu Munisipál sira bele alkansa iha tinan lima (5) oin mai, hahú husi 2026-2030.
Âmbitu sorumutu dahuluk ba diskute ezbosu PDM ne’e, partisipante sira hala’o diskusaun liuhosi meza redonda hodi kontribui ideia konstrutivu sira ba pilar importante sira hanesan;
》Dezenvolvimentu Agrikultura, Peska, Pekuária no Floresta;
》Turízmu;
》Komérsiu no Indústria;
》Investimentu Setór Privadu; no
》Setór Kooperativa.
=========
Entertantu Autoridade mós sei kontinua realiza konsulta públiku ba faze daruak nian ho entidade hotu iha Aileu hodi diskute klean liu tan ba ezbosu PDM ne’e, molok enkamiña ba Ministériu Administrasaun Estatal, kontinua ba hetan aprovasaun final iha Konsellu Ministru. Hafoin aprovasaun, Autoridade Munisipál sei prodúz sai ba manuál hodi destribui ba Postu, Suku no entidade hotu atu bele akompaña lalaok dezenvolvimentu iha Aileu.
Aileu, 01 Outubro 2025. Diretor Nasionál ba Apoiu Administrasaun Suku-DNAAS “𝗦𝗿. 𝗖𝗲𝗹𝗲𝘀𝘁𝗶𝗻𝗼 𝗠𝗮𝗿𝗾𝘂𝗲𝘀” hamutuk ho Diretor Servisu Munisipál ONG no Diretor Servisu Munisipál Rekursu Humanu, kuarta ohin, akompaña reprezentante PAM liuhosi Sekretáriu Munisipál ba Asuntu Administrasaun no Finansas “𝐒𝐫. 𝐉𝐨𝐬é 𝐕𝐢𝐜𝐞𝐧𝐭𝐞 𝐕𝐢𝐥𝐚𝐧𝐨𝐯𝐚”, hodi hala’o abertura ba formasaun espesífiku kona-ba livru administrasaun suku 18 nomós programa SIIGSA, direita ba Ofisiál Apoiu Administrasaun Suku sira husi Postu Administrativu Laulara no Postu Administrativu Remexiu.
Importánsia husi livru 18 mak hanesan atu uniformiza administrasaun suku iha territóriu, atu fasilita lideransa komunitária sira nia atendementu ba populasaun iha nivél suku no atu rejistu informasaun sira iha suku laran.
Tuir lei-númeru 9/2016, 8 Juñu artigu 23 ko’alia kona-ba kompeténsia xefe suku iha aliña kona-ba elaborasaun no ezekusaun planu dezenvolvimentu komunitária, signifika atu halo planu anuál ne’ebé di’ak normal ne’e presiza dadus ne’ebé kredível no atuál. Ho nune’e Ministériu Administrasaun Estatal liuhosi Diresaun Nasionál Apoiu Administrasaun Suku estabelese livru administrasaun iha suku sira.
Livru Administrasaun Suku fahe ba grupu tolu mak hanesan, livru administrasaun suku hahú A1 to’o A11, Livru administrasaun populasaun BI to’o B5 no livru administrasaun dezenvolvimentu C1-C2.
#. Livru Administrasaun Dezenvolvimentu Suku kompostu husi livru C1 no C2. Livru C1 ne’e livru ne’ebé atu halo rejistu projetu sira no livru C2 ne’e atu halo rejistu ba atividade sira iha suku sira.
Hafoin ofisiál sira iha ona koñesimentu ba prienximentu livru ne’e, sira sei dijitaliza fali dadus manuál sira ba iha Sistema Integradu Informasaun Jestaun Dadus Suku no Aldeia (SIIGSA).